Iako često jest prikaz stvarnosti, fotografija ispunjava i kreativne i subjektivne potrebe. Koliko te kreativne i subjektivne potrebe utječu na stvarnost prikazanog i njegovu istinitost kao glavnu vrijednost, posebice ukoliko je fotografija u službi sredstva istraživanja i rekonstrukcije prošlosti? Ukoliko i jest objektivna slika stvarnosti, svatko od nas će fotografiju promatrati na subjektivan način, i fotograf, i naručitelj fotografije, i posjetitelj. Je li onda fotografija objektivan medij kao etnografski alat bilježenja stvarnosti?
Do odgovora se moglo doći posjetom izložbi naziva: Izložba Ranieri Mario Cossàr, etnograf – Razina zbilje: Između kreativnosti i autentičnosti fotografija iz 1928; otvorenoj 12. prosinca u Pazinskom Kaštelu, a u organizaciji Etnografskog muzeja Istre. Izložba je podijeljena u tri cjeline. U prvom dijelu govori o vrijednom i iznimno važnom talijanskom etnografu Ranieru Mariu Cossàru, koji je neumorno bilježio seoski život Istre početkom 20. stoljeća. Drugi dio posvećen je njegovu istraživanju tradicijskog vjenčanja u Baderni 1928. godine. Je li to stvarno bilo vjenčanje ili priprema za folklorni nastup? A Jesu li Cossàrove fotografije dovoljne za odgovor na ovo pitanje, pokušat će se razjasniti u trećem dijelu izložbe. Antropološka i muzejska fotografija nose dvostruki značaj i kao znanstveno/stručno sredstvo, ali i kao krajnji cilj istraživanja. Izložba govori upravo o fotografiji kao etnografskom antropološkom alatu, ali i o tome kako je željela biti interpretirana tada, 1928. godine, 50 godina kasnije i kako tu fotografiju gledamo danas. Pored toga, propituje i čitanje folklora, smotri i folklorizma.
Prigodno, katalog izložbe realizirali smo u netipičnom obliku fotoalbuma. Predstavljanjem javne fotografije kao objektivnog alata kroz privatnost fotoalbuma, obično korištenog kako bi ispunio osobne i kreativne potrebe, naglašavamo i istražujemo prostor između kreativnosti i objektivnosti fotografskog izričaja. Oblik fotoalbuma navodi čitatelja na veći nivo interakcije i emocije od onih prisutnih kod standardnog kataloga. Određene materijale potrebno je izvaditi iz omota albuma kako bi se došlo do potrebnih informacija o izložbi, čime se čitatelj premješta iz pasivne uloge promatrača u aktivnu ulogu istraživača.
STUDIO SONDA:
Kreativna i art direkcija, copywrite i dizajn: Jelena Fiškuš, Sean Poropat
Dizajn: Aleksandar Živanov, Sanda Maričić
Account manager: Ana Velić
ETNOGRAFSKI MUZEJ ISTRE:
Autorica izložbe: Ivona Orlić
Stručna suradnica: Nikolina Rusac
VANJSKI PARTNERI:
Tisak i postav izložbe: Creattiva
Tisak kataloga: Tiskara Sigra Poreč
